Često postavljana pitanja

  1. Što je bol?
  2. Na koji način hrvatsko društvo za liječenje boli može pomoći pacijentima?
  3. Koji je najučinkovitiji analgetik dostupan u ljekarnama?
  4. Postoji li ikakav lijek koji može pomoći mom stanju?
  5. Što bi mi još osim lijekova moglo pomoći?
  6. Kolika je lista čekanja za ambulante za liječenje boli?
  7. Jesu li ambulante za liječenje boli pod Zavodom za zdravstveno osiguranje ili privatne?
  8. U koju je ambulante za liječenje boli najbolje otići?
  9. Moj liječnik opće prakse me odbio uputiti u ambulantu za liječenje boli, što mogu učiniti?
  10. Zašto su mi za bol propisani antidepresivi?
  11. Trebam li ići na rendgen ili magnetsku rezonancu?
  12. Gdje se mogu obratiti za pomoć kod depresije?
  13. Što je mišićno-koštana bol?
  14. Što je nociceptivna bol?
  15. Što je neuropatska bol?
  16. Što je prenesena bol?
  17. Što je epiduralna injekcija steroida?

1. Što je bol?

Uzrok boli je često očit, slomljena noga ili udarac. Ali postoje slučajevi kada izvor boli nije vidljiv, npr. iskočeni disk. Ponekad je vrlo teško pronaći točan uzrok boli.
Zdravstveni djelatnici koriste različitu terminologiju za različite tipove boli.

  • Kratkoročna bol se zove akutna bol. Primjer je iščašen zglob.
  • Dugoročna bol se zove trajna ili kronična bol. Primjeri su bolovi u leđima ili artritis.
  • Bol koja dođe i prođe se zove rekurentna ili povremena bol. Primjer bi mogla biti zubobolja.

Mnoge akutne boli su poput alarma koje nam govore da nešto nije u redu. Većinu blažih je lako tretirati; ostale mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg. Npr. bol kod slomljene noge će zahtijevati odmor dok zacjeljuje. Ovdje bol pomaže.

Trajna bol često nema nikakvu korisnu svrhu. Poruke sustava za upozorenje vezano uz dugoročno stanje poput artritisa ili bolova u leđima nisu potrebne – samo su dosadne. Vremenom, može utjecati na sve što radimo, našu sposobnost za rad, naš režim spavanja. Također može imati snažan negativan učinak na našu obitelj i prijatelje.

Signali boli koriste leđnu moždinu i posebna živčana vlakna kako bi došli do našeg mozga. To uključuje cijelo tijelo. To je puno više od obične mreže žica. Ova vlakna također rade na obrađivanju signala boli. Sva zajedno rade kao vrlo moćno računalo.

Ponekad se ovaj računalni sustav može pokvariti. Poruke se pomiješaju i mozak ne može pravilno razumjeti signale. To može dovesti do kronične ili trajne boli, koju može biti vrlo teško otkloniti. Nažalost, mi ne možemo jednostavno resetirati sustav.

Dio ovog procesa je povezan direktno s centrom za emocijom u mozgu. Što znači da kako se mi osjećamo utječe na našu bol. Ako smo ljuti, depresivni ili tjeskobni, naša bol će biti gora.
Također vrijedi i suprotno. Ako smo pozitivni i sretni, naša bol će se činiti manjom. Možemo ju podnositi puno bolje.

Pokazalo se da bol nikada nije „samo um“ ili „samo tijelo“ – to je kompleksna mješavina koja uključuje cijelo biće i kako naš mozak tumači signale. Ova mješavina se može mijenjati od dana do dana.
Ponekad, bol može početi kao vrlo slaba. Ali signali skaču vrlo brzo kroz mrežu. To je kao navijači u nogometu. Dovoljno je da jedna osoba počne pjevati i vrlo brzo cijela tribina se priključi.
To se zove „namotavanje“ i to je jedan od razloga zašto kronična bol ne nestaje lako. „Pjesma“ može trajati satima, danima ili čak godinama. To može dovesti do dugoročnog problema koji zahtjeva znanje, vrijeme i strpljenje da se poboljša.

Način kako signal boli skače kroz sustav ovisi o otpuštanju kemikalija. Oni se zovu neurotransmiteri, i otkriveno ih je preko stotinu tipova. Količina kemikalije koja se otpušta je iznimno mala.
Postoje dobri neurotransmiteri i loši neurotransmiteri. Loši pogoršavaju bol, a dobri mogu pomoći u blokiranju boli.

No, naglasimo još jednom da je važno kako se osjećamo, naše emocije su uključene. Radeći nešto u čemu uživamo, dobrim smijehom ili vježbom, možemo ojačati naše „dobre“ transmitere i na taj način ograničiti našu bol.

Međutim, ako smo depresivni ili ćudljivi, te nam nedostaje motivacije i neaktivni smo, mi ojačavamo naše „loše“ neurotransmitere i bol se pogoršava.
Analgetici i ostali lijekovi također mogu ojačati „dobre“ neurotransmitere.
Mnoge moderne tehnike koje koriste liječnici su nam pomogle u boljem razumijevanju i tretiranju boli. No, postoji još puno toga što se treba naučiti.

U današnje vrijeme liječnici za bol razumiju da naše osobne okolnosti čine veliku razliku u tome kako mi osjećamo bol. Samo osoba koju nešto boli može doista reći koliko je nešto bolno. Zbog toga, postoji puno veća vjerojatnost da će saslušati pacijenta i željeti raditi zajedno kako bi poboljšali situaciju. Ovo svejedno može biti popriličan izazov. Pacijenti moraju moći objasniti svoje stanje zdravstvenim djelatnicima, a oni ih moraju pokušati razumjeti i pomoći im na najbolji mogući način.

2. Na koji način Hrvatsko društvo za liječenje boli može pomoći pacijentima?

Hrvatsko društvo za bol pruža opće informacije o boli. One uključuju:

  • podatke o primarnoj skrbi
  • popis što se sugerira za čitanje
  • određeni broj publikacija izrađenih za pacijente o upravljanju boli

3. Koji je najučinkovitiji analgetik dostupan u ljekarnama?

Najbolji način da pronađete najučinkovitiji analgetik za vas je da razgovarate s vašim liječnikom, medicinskom sestrom ili ljekarnikom. Oni vam mogu dati pojedinačni i detaljan savjet.

4. Postoji li ikakav lijek koji može pomoći mom stanju?

Postoji čitav spektar lijekova koji vam mogu pomoći. Najbolje što možete učiniti je razgovarati s vašim liječnikom, medicinskom sestrom ili ljekarnikom. Zdravstveni stručnjaci vam mogu dati pojedinačni i detaljan savjet.

5. Što bi mi još osim lijekova moglo pomoći?

Postoje brojne tehnike koje mogu pomoći u upravljanju boli. Neke od njih su:

  • duboko disanje
  • relaksacija
  • pozitivno razmišljanje
  • odvraćanje misli
  • tople ili hladne komprese (ili kombinacija istih)
  • smanjenje stresa u životu
  • ostajanje pozitivnim
  • vježbanje

6. Kolika je lista čekanja za ambulante za liječenje boli?

Prvi pregled se u pravilu ne naručuje, tako da vrlo brzo možete biti pogledani, a terapije u ambulanti se čekaju ovisno o dijagnozi. Pojedina bolna stanja kao neuralgija trigeminusa i akutni herpes zoster se odmah uključuju u ambulantno liječenje, a druga kronična bolna stanja u projeku čekaju na ambulantno liječenje od 15 do maksimalno 45 dana.

7. Jesu li Ambulante/Klinike za bol pod Zavodom za zdravstveno osiguranje ili privatne?

Usluge liječenja boli mogu se koristiti preko Zavoda za zdravstveno osiguranje, neke od njih pruža ZZO, a ostale mogu pružati tvrtke koje rade u ime ZZO.

8. U koju je ambulante za liječenje boli najbolje otići?

Hrvatsko društvo za liječenje boli ne ocjenjuje pojedine Ambulante/Klinike za bol. Vaša jedinica primarne skrbi vam može dati podatke o najbližoj ambulanti za liječenje boli. Ako trebate pomoć u pronalaženju tih podataka, molimo kontaktirajte nas.

9. Moj liječnik opće prakse me odbio uputiti u ambulantu za liječenje boli, što mogu učiniti?

Općenito govoreći vi ne možete dobiti bolničko liječenje na teret ZZO bez uputnice liječnika opće prakse, ako nije riječ o hitnom slučaju ili specijaliziranoj klinici. Nemate pravo posjetiti određenog liječnika, iako to možete tražiti. Možete zatražiti od liječnika opće prakse da vam dogovori drugo mišljenje ili od specijalista ili od liječnika opće prakse, ali ta je odluka na vašem liječniku.

10. Zašto su mi za bol propisani antidepresivi?

Poznato je već godinama da neki antidepresivi mogu pomoću u liječenju boli, pogotovo neuropatske boli. Ovi stariji antidepresivi se nazivaju Triciklički antidepresivi, a primjeri su Amitriptilin, Imipramin Nortriptilin. Oni djeluju kroz kompleksne mehanizme, koji mogu uključivati inhibiciju dva neurotransmitera, noradrenalin i 5-HT.
Postoje dokazi da noviji antidepresivi, npr. Duloksetin mogu također pomoći kod nekih bolnih stanja.

11. Trebam li ići na rendgen ili magnetsku rezonancu?

To je teško odgovoriti za pojedinca. Općenito, rendgen snima kosti. To se koristi za dijagnosticiranje raka, tumora, reumatoidnog artritisa i osteoporoze.
Magnetska rezonanca također snima tijelo. Magnetska rezonanca kralježnice se radi kako bi se utvrdio rak ili tumori ili iskočeni disk. To se koristi da bi se utvrdila razina lezije. Magnetska rezonanca ne pokazuje zašto netko osjeća bol. Nažalost, iako su to jedne od najdetaljnijih pretraga koje danas imamo, one ne mogu reći pacijentu što uzrokuje njihovu bol.

12. Gdje se mogu obratiti za pomoć kod depresije?

Depresija je vrlo čest osjećaj među ljudima koji pate od boli duže vrijeme. U početku biste trebali kontaktirati svog liječnika opće prakse za savjet o lokalnim službama.

13. Što je mišićno-koštana bol?

Istegnuta tetiva ili slomljena kost su primjeri mišićno-koštane boli. To je bol koja se osjeti u mišićima ili kostima u tijelu.

14. Što je nociceptivna bol?

Udarac ili natečeno stopalo su primjeri nociceptivne boli. To je bol do koje dolazi zbog oštećenja tkiva ili upale.

15. Što je neuropatska bol?

Išijas, ili bol zbog herpes zostera su primjeri neuropatske boli. To je bol koja je povezana sa živčanim sustavom. Bol kod ljudi s dijabetesom ili multiplom sklerozom također može biti neuropatska.

16. Što je prenesena bol?

Postoje situacije kada ljudi mogu osjetiti bol u jednom dijelu tijela, ali stvarni razlog je problem u drugom dijelu njihovog dijela. Čudno ali istinito! Primjer je bol u lijevoj ruci koju uzrokuje srčani udar. To se zove prenesena bol.

17. Što je epiduralna injekcija steroida?

Epiduralna injekcija steroida je jedan od postupaka ili injekcija koje se mogu primijeniti za određene tipove boli u leđima. Liječnik koji vam nudi injekciju trebao bi vam dati usmene i pismene informacije o tome prije izvođenja postupka.